‘Oku mahu’inga ke ‘ai kenau ‘ilo ‘oku kovi kenau ‘text’ pe tohi’i ‘post’ ‘o tukuatu ha fa’ahinga me’a lea pe fakatata ‘oku ta’etaau kiha taha pe, fakamamahi pe uesia ai ha taha pe, ‘o a’u kiha taha ‘oku ‘ikai kenau sai ‘ia ai – pe ko ha taha ‘oku ‘ikai kenau maheni moia. ‘Ai kenau ongo’i pe tenau tali ke hoko ha fakamamahi’Ii kinautolu ha taha. Koe fakamamahi’i ha taha ‘e lava ke kau ai mo e laukovi ‘aia ‘oku tapu he lao.
Kapau ‘okuke ‘i ho komipiiuta, lekooti e ‘u ‘bullying message ‘i ho’o ngāue’aki e ‘Print Screen’ ‘i ho kipooti. Kapau ‘oku ke ngāue ‘aki ho’o telefoni to’oto’o hanga ‘o ‘screenshot’ faitaa’I ke ma’u ha lekooti pea ke launga’i leva e me’a na’e hoko.
Pea … fakapapau’i ‘oku māhino ’i ho’o fānau ‘oku pau ken au le’ohi ‘enau komipiuta mo ‘ena mopaila ‘oku ‘I ai e ‘passwords’ and ‘PINS’ koe’uhi ke ‘oua na’a hoko e ‘text message’ pe ko ha ‘imeii ke kopi pea to’o fakamalohi ‘e ha taha ‘o ngāue’aki ke fakamamahi’i ha taha ‘aki ‘ene ngāue’aki e hingoa ho fānau.
Fakamatala/ongoongo tanaki mai (hu’u mai mei UK)
www.nspcc.org.uk/preventing-abuse/child-abuse-and-neglect/bullying-and-cyberbullying
www.childline.org.uk/info-advice/bullying-abuse-safety/types-bullying/online-bullying/