Ngaahi maumau ‘e ala hoko
- Kakai ‘oku ‘ikai ke ‘iai ha mafai -kau ai moe kakai fai hia kaka- nau ma’u ho ‘akauni pangikē he founga kumi pea mo talotalo’I koe ha ki ho ‘loging details’
- Ko ho titeila fakapulipuli mo ho ‘u fefakatau’aki pe fe’uhi’aki ho ‘akauni kuo hu ha taha ia ‘o pule’I kapau ‘oku ‘ikai ke malu e ‘WIFI’ ‘oku ke ngau’aki.
- Kakai ‘oku nau sio kihe me’a ‘oku ke fai he ‘initaneti mei mui ho funga uma pe meiha me’a faita CCTV.
- Mole pe kaiha’asi ho mopaila ‘aia ‘oku lava ke ‘iai pe ‘e ma’u atu e founga faingofua kihe ‘ete ‘akauni pangikē mo ‘ete titeila fakafo’ituitui fakapulipuli.
- ‘Ai kita ke te to pea te ‘ahia ‘e kita e uepisaiti fakapangikē pe ko ‘ete ‘downloading’ e ‘u ‘apps’ loi fakapangikē
- Fakahekeheke’I kita ke te tukuangē atu ‘ete titeila fakapulipuli kihe kau fetu’utaki mai ke pehē koe fakafofonga mei ho’o pangikē pe koe kau polisi, pea tala atu kia koe ‘oku ‘iai e palopalema ho ‘akauni.
Founga malu kihe pangikē mopaila
- Fakapapau’I ko ho ‘smartphone’ mo ho ‘tablets ‘oku malu’I ‘aki e ‘PIN’ ‘oku faingata’a ke ‘ilo. ‘Oua teke tuku atu ho ‘PIN’ kiha taha pe teke tohi’I pe ko ho tuku ‘iha feitu’u ‘e ala ma’u ai
- Hangē koe founga pangikē he ‘initaneti mei ha komipiuta, fili, ngāue ’aki pea ke malu’I ho ‘memorable words’ mata’itohi fakapulipuli
- Tokanga ma’u pe ‘oku ‘ikai tuku tokotaha ha’o ‘device’ pe ko ho’o tuku ‘iha feitu’u ta’epau. ‘Downloading a tracking app’ ‘a e ‘oku ne faka’ata koe keke to’o ‘aupito ho teita mei ha feitu’u mama’o pe koe fakamo’ui e founga ko ‘eni ‘okapau ‘oku ‘osi ‘I loto ho ‘device’
- Tauhi e ‘apps’ fakapangikē mo ha toe me’a pe ho ’device’ ‘updated’ he taimi kotoa.
- Mahu’inga keke ‘logout’ ma’u pe mei ho ‘app’ pangikē pe koe uepisaiti mopaila he ‘osi ho’o ngāue ‘aki. Koe tapuni e ‘app’ pe koe peesi uepisaiti pe koe tamate’I ho ‘device’ ‘oku ‘ikai fe’unga ia.
- ‘Oua na’ake ngāue ’aki ha ‘unsecured WIFI’ netiueka ta’epau ki ho founga pangikē he ‘initaneti, fakatau pe vakai ho ‘īmeili . ‘Ihe feitu’u fakapule’anga ‘oku faingata’a ke te lava ‘o tala pe koe ‘hotspot’ ‘oku malu pe ‘ikai, ‘aia koe pau taha ke ‘oua pe tete ngāue ’aki. “Oku sai angē kete ngau ‘aki e’ 3G’ pe’ 4G internet connection’ neongo ‘e tuma angē ‘ene lele.
- Tokanga he taimi ‘downloading apps’: feinga ma’upe koe ma’u mai meihe ‘u kautaha pau pea ke vakai’I ‘enau ‘reviews and recommendations’ vaka’I pea moe fokotu’u. ‘Oku lau afe e ‘malicious banking apps’ founga faktu’utamaki ‘oku lolotonga vio holo tautautefito koe ‘ai kihe ‘Android devices’ a’u kihe ‘ene ‘downloadable’ mei he falekoloa ‘appstore’ totonu.
- ‘Download’, ngāue ’aki pea ke tauhi ke ‘updated’ taha ‘o e ngaahi ‘reputable internet security apps’ ma’a ho ‘device’.
- Vakai’I ho ‘device’s security settings’ ke tonu hono malu’I ho device.
- Vakai’I ho ‘bank’s mobile app’ ‘oku mo’oni pea taau hono malu’i. Sio kihe ‘enau uepisaiti kihe ‘enau ‘published statement’ tu’uaki e founga nenau fai e me’a ko ‘eni. Koe founga e taha koe vakai’I e kalasi koe ‘oku nau ngāue ‘aki e ‘apps’ ‘iha’o fekumi he ‘initaneti.
- Lau e ‘Terms & Conditions ‘ ho pangikē fekau’aki moe founga pangikē mopaila. Fakapapau’I ‘oku ke mahino’I koe ha ho fatongia pea pehē foki kihe fatongia ‘o e pangikē.
- Sio kihe ‘app’ kumi pea ke ngāue ‘aki e ‘option’ kihe ‘text message’ ke ma’u mai he taimi kotoa ‘oku hoko ai ha me’a ki ho ‘akauni pangikē. Koe founga eni teke ‘ilo ai pe ‘oku ‘iai ha kaka ‘oku hoko kiho ‘akauni he momeniti pe koia.
- Manatu’I keke tokanga kihe ‘īmeili , ‘text’, pe koe telefoni ‘oku nau ‘claim’ koe pangikē pe koe polisi kinautolu pea nau pehē mai ‘oku ‘iai e palopalema ho ‘akauni pea nau kole mai keke ‘login’ pe ko ha’anau fiema’u ha’o titeila ‘a’au fakapulipuli. He’ikai ke teitei fetu’utaki pehē atu ho Pangikē pe ko ha toe kautaha pau k eke tukuangē ho ‘u titeila.
Kapau koe taha koe ‘oku ‘osi eusia pe ‘oku ke mei uesia ha
Feinga kaka’I koe ha taha
- Fetu’utaki leva kihe Pangikē he vave taha
Lipooti kihe kau Polisi